Kulturološka i društvena razlika Balkana i zapada (Deo III)


U proteklih dve nedelje bavimo se kulturološkim i društvenim razlikama Balkana i zapada. Danas nastavljamo ovaj serijal tekstom o mestu koje porodica i familija imaju na zapadu i na Balkanu.

O mestu porodice i familije u društvu zapada i Balkana

Generalno posmatrano, ako govorimo o odnosima unutar same porodice, na Zapadu se može uočiti veći stepen nezavisnosti članova porodice nego što je to na Istoku ili kod nas (na Balkanu). Ovo je, između ostalog, posledica razvijene individualnosti članova porodice. Za razliku od toga, na Balkanu su članovi porodice više upućeni jedni na druge pa zato i zavisniji jedni od drugih. Na Balkanu je, za razliku od zapadnjačkog individualnog, razvijeniji kolektivistički duh. Međuzavisnost i kolektivistički duh se mogu videti i kroz trend (koji polako izumire u urbanijim mestima) da više generacija živi pod istim krovom ili istom domaćinstvu.

Kad već govorimo o porodici, pomenimo i familiju odn. međuljudske odnose u familiji. Obično na zapadu su ovi odnosi vrlo labavi. Porodice koje čine jednu familiju su manje u kontaktu i ređe održavaju odnose poput druženja, viđanja... Za razliku od toga, ovi odnosi na Balkanu su razvijeniji i živahniji. Naročito ako se živi u istom gradu ili prostorno bliskim mestima.

Ono što je interesantno je da se povezanost sa članovima familije odražava i na svakodnevni jezik. Sigurno ste primetili da u engleskom nema puno reči koji označavaju stepen i vrstu srodstva. Drugim rečima, engleski ne poseduje jezičku izdiferenciranost u tom smislu. Za razliku od toga, mi imamo razvijen sistem rodbinskih i srodničkih odnosa: (čukun/pra)baba/deda, (čukun/pra) unuk/a; brat/bratanica, sestra/sestričina, ujak/ujna, tetka/teča, zaova, jetrva, tast/tašta, svekar/svekrva... Broj ovih reči odražava upravo složenost ovakvog razgranatog i jasno profilisanog/definisanog društvenog sistema. Isto tako, može se reći da broj ovih reči ukazuje na to koliko je, u jednom društvu, porodica/familija bitna.

O ovome sam govorio na početku serijala kada je bilo reči o individualnom i kolektivističkom duhu. Društvo na zapadu karakteriše atomizacija koja se ogleda u sve većoj individualizaciji što je povezano sa razgradnjom društvenih odnosa. Društveni odnosi poput prijateljskih i rodbinskih postaju sve slabiji. Ovo je u vezi sa činjenicom da zbog prevelike zaposlenosti ljudi nemaju toliko vremena da ulože u izgradnju složenijih (dubokih i intenzivnijih) društvenih odnosa i veza za čiju izgradnju su potrebni vreme, posvećenost i iskrenost. Za razliku od toga, na Balkanu društvo je još uvek kolektivistički nastrojeno. Međutim, kako vreme prolazi, i naša društva će poprimiti ove karakteristike. Može se reći da atomizacija nastaje kao posledica trenutnih društvenih i ekonomskih odnosa ali i posledica globalizacije i mobilnosti ljudi i kapitala. Globalizacija, kao pojava, dovodi do „uniformizacije“ društva tako da ona počinju da liče jedna na drugu u smislu životnih stilova, načina razmišljanja i ponašanja.

U nekom od narednih tekstova bavićemo se razlikama u obrazovanju. Ostanite uz blog. :)

Iz ovog serijala





Sviđa ti se tekst? Podeli ga sa onima koje voliš!

Ko je Predrag Popović?

Moderni don Kihot. Zalaže se da pamet, sposobnost, kreativnost i društveni aktivizam budu mainstream. Bloguje o ovim temama.
Optimista.
Piše. Stvara. U stvari, izmišlja. Priče, uglavnom, u kojima misli, snove i ideje pretvara u reči.

0 komentar(a):

Post a Comment