Kulturološka i društvena razlika Balkana i zapada (Deo II)


Pre nekoliko dana govorili smo o društvenim i kulturnim razlikama između Balkana i zapada. Danas nastavljamo priču na ovu temu tako što ćemo se koncentrisati na različito poimanje braka na Balkanu i zapadu.

Ako ste, kojim slučajem propustili, pročitajte uvodni članak jer će vam razumevanje ovog biti mnogo lakše.

O razlikama u poimanju braka u ovim društvima

Ranije sam pomenuo da se na zapadu teži ka finansijskoj nezavisnosti i individualnosti. Obzirom da se ranije zapošljavaju, ljudi na zapadu često bivaju dosta posvećeni poslu i karijeri i radu na samom sebi. Kao odraz ovoga, ljudi obično imaju manje vremena da se posvete svom ljubavnom životu. Dosta se insistira na usputnim i kratkoročnim vezama. Onda kada se otpočne neka stabilnija veza, može se desiti da partneri budu zajedno godinama a da žive odvojeno. Ako su oba partnera zaposlena i posvećena svojoj karijeri, često se dešava da se partneri ređe viđaju što može uticati na njihovu vezu (najčešće negativno).

Na Balkanu su stvari malo drugačije. Naime, stopa nezaposlenosti na našim prostorima je znatno veća nego što je evropski prosek ili prosek u SAD-u. Prema podacima Biroa za statistiku rada, stopa nezaposlenosti u SAD-u od početka 2013. se nalazi ispod 8%. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, stopa nezaposlenosti u Srbiji je, krajem juna, iznosila čak 24,1%. Prema podacima od marta ove godine, svaka druga mlada osoba je bez posla. 

No, i pored ove poražavajuće statistike, često se mladima sugeriše da ako imaju stabilniju vezu a nemaju posao, da treba da se ožene/udaju. Roditelji tih mladih se, baš kao i njihovi rođaci, vode mišlju "zašto i šta čekati"? Može se reći da se ovo uklapa u poimanje porodice u društvima Balkana (ali o tome više sledeći put.). Ona polovina mladih koji nemaju posao se, sa druge strane, upravo zbog toga mogu više posvetiti izgradnji emotivnih odnosa sa parterima pa se može reći da su, na neki način, odnosi između njih čvršći no na zapadu. 

Usput, sećate li se scene u "Zoni Zamfirovoj" kada Manetove tetke hoće da ga ožene. Kada vide Maneta sređenog i skockanog, tetka Doka šaljivo kaže: "Žene, `ajde da si, more, ženimo ovoj naše mugare."
"Nesam za toj. Kad bidne vreme...", odgovara Mane.
"Vreme ti je - pustija si mustaći.", odgovara jedna tetka.
"U Niš se toe znae - a mustaći, a ženidba.", dopunjuje druga.

Nakon ove simpatične ilustracije, vraćamo se današnjici gde se može konstatovati promena stava mladih po ovom pitanju. Obzirom na veliki uticaj zapada te serija i filmova sa engleskog govornog područja, mladi danas se sve više odupiru takvom načinu razmišljanja. Sve više se razvija svest da je besmisleno zasnivati porodicu pre nego što se pronađe posao. Pitanje koje mladi postavljaju sebi i drugima je: "Zašto da se venčam kada nisam sposoban sebe da izdržavam a još manje svoju ženu/muža a kamoli svoje dete? Kako da se venčam i živim normalan život sa nekim kada nemam para? Ne samo što moji roditelji mene izdržavaju, sad moraju i moju ženu/muža i dete/decu..."

Može se reći da je pohvalno to što ne žele da opterećuju porodični budžet više nego što treba. To samo govori o njihovoj odgovornosti i zrelosti.

Do sada smo govorili o predbračnim odnosima. Pogledajmo sada kako izgledaju odnosi nakon stupanja u brak. Obzirom da sam pravnik moram da napomenem i tu razliku: na zapadu se više insistira na predbračnim ugovorima. I premda i tamo postoje male rezervacije kada je ovaj ugovor u pitanju, na Balkanu ovaj ugovor (iako postoje pravne mogućnosti za to) gotovo da se ne može sresti u praksi. Dalje, sistem zaštite porodice je mnogo razvijeniji na zapadu nego na Balkanu - naročito kada se radi o zaštiti od nasilja u porodici. Već na prve znake nasilja, društvo reaguje i poziva socijalnu službu. Na Balkanu, stvari su malo drugačije. Na nasilje u porodici se više gleda kao intimna stvar u koju ne treba brkati nos. Drugim rečima, na zapadu su mehanizmi zaštite od nasilja izgrađeniji i postoji sistemska podrška. Na Balkanu je ova podrška manje razvija ali hrabri činjenica da su izgrađeni dobri menazimi zaštite od nasilja i prijavljivanje nasilja u porodici. Drugim rečima, kako vreme protiče tako se podiže i svest o ovoj pojavi i neophodnosti pravne zaštite porodice i zlostavljanih. Kao prilog ovome, sigurno ste primetili da se u Srbiji otvaraju skloništa za žene i žrtve nasilja u porodici.

Sviđa ti se tekst? Podeli ga sa onima koje voliš!

Ko je Predrag Popović?

Moderni don Kihot. Zalaže se da pamet, sposobnost, kreativnost i društveni aktivizam budu mainstream. Bloguje o ovim temama.
Optimista.
Piše. Stvara. U stvari, izmišlja. Priče, uglavnom, u kojima misli, snove i ideje pretvara u reči.

1 komentar(a):

  1. Istina. Samo što kod nas postoji još jedan problem što se tiče zapošljavanja mladih. Neretko se dešava da kada odeš na razgovor za posao slede pitanja (posebno osobama ženskog pola) kao npr. "Da li ste u ozbiljnoj vezi? Da li planirate da se ženite/udajete u skorije vreme? Da li planirate u bliskoj budućnosti da imate decu?" i slično. Potvrdni odgovri na takva pitanja umanjuju šansu za zaposlenje. Znači, mladi koji žele da osnuju bračnu zajednicu, a pre toga da nađu posao su veoma degradirani, umesto da bivaju podržani.

    ReplyDelete