Hejteri hejtuju. Kritičari kritikuju. Kakva je razlika?


Šta su hejteri a šta kritičari?
Da li se i u čemu se razlikuju?
Kako deluje hejt a kako (konstruktivna) kritika?
Zašto hejteri hejtuju? Šta oni imaju od toga? I, da li im više pomaže ili odmaže?

To su teme kojima se bavimo ovog puta.

Surfujući netom ili razgovarajući sa ljudima, ne možemo a da ne primetimo hejt. Kao pojava, hejt je, zahvaljujući društvenim mrežama i internetu, postala mnogo vidljivija u poslednje vreme.

Hejt je u poslednje vreme jedna od najčešće upotrebljivanih pozajmljenica iz engleskog jezika. U svom originalnom značenju, reč "hate" označava mržnju pa samim tim nije ni čudo što se hejter uporno (uvek?) trudi da nečemu ili nekome prišije neku negativnu kvalifikaciju. Šta god da se uradi - nije dobro. Međutim, hejter se ne zaustavlja na tome. Ne! On/a mora da ono o čemu govori unizi, ponizi, povredi i izvređa - bez ikakvog opravdanog razloga.

"Pa dobro, u čemu se razlikuje hejter od kritičara?"

Po nekad se može desiti da neko hejtera doživi kao dežurnog kritičara ali razlika između hejtera i ovih poslednjih je značajna.

Kritika (a samim tim i kritičar) u velikoj većini slučajeva nema negativni naboj.; ona je nepristrasna, skoro neutralna jer se usredsređuje na opisivanje onoga što jeste. Zato će kritičar reći: "Ovo mi se dopalo zbog toga i toga.." ili "Ovo mi se nije dopalo/Ovo je loše iz tog i tog razloga" ili "Ne bih se složio sa tobom u toj oceni ali drago mi je kako si formulisao svoje objašnjenje".

Iz ovoga se može zaključiti da kritičar pristupa analizi onoga što opaža jer navodi konkretne razloge zašto mu se nešto sviđa ili ne sviđa. Pri tom, za svaki od tih razloga, kritičar pruži manje ili više detaljno objašnjenje. Hejter to ne radi. On "baca hejt" ne dajući objašnjenje već se hejt, eventualno, zadržava na razlozima zašto mu/joj se nešto ne sviđa. Štaviše, može se desiti da hejter čak ni to ne učini.

Iznoseći svoje mišljenje, kritičar može imati konstruktivni pristupdobru nameru. Ovo se dešava onda kada se kritičar trudi da svojim idejama i predlozima poboljša stanje onoga što kritikuje; predloži drugačiji pristup problemu ili rešenje. Obrazlažući zašto mu se nešto sviđa ili ne sviđa, kritičar može reći: "Ovo mi se (nije) dopalo zbog toga i toga. Smatram da se može problem drugačije sagledati.../Propustili ste da u obzir uzmete i... a to je važno jer... Da sam na vašem mestu, poradio bih na tome i tome./Mislim da ima mesta za poboljšanje."

I dok se iz konstruktivne kritike vidi namera kritičara da doprinese razvoju ili boljitku druge strane, iza hejtovanja stoji potreba hejtera da svoje negativne emocije kanališe tako što ponižava pojavu, lik ili delo druge strane. Konstruktivna kritika ima za cilj da nešto novo konstruiše (novu ideju, percepciju...); dotle hejt deluje destruktivno.


Zašto hejteri hejtuju?

Na početku teksta smo rekli da ova reč u podrazumeva mržnju ili neko slično negativno osećanje. Imajući to na umu, možemo reći da hejt predstavlja samo spoljašnju manifestaciju osećanja koja nastaju (najčešće) zbog neke frustracije (bilo nekom trenutnom situacijom, bilo profesionalnim, emotivnim, životnim neuspehom). Frustrirani - hejteri su često nesrećni, rezignirani i razočarani pa zato obično imaju nihilistički/pesimistički stav prema svemu.

Obzirom da je preplavljen teškim i sumornim emocijama, hejter ima potrebu da ih nekako izbaci iz sebe što čini kroz komentare sa izrazito negativnim nabojem - bilo u životu, bilo na društvenim mrežama. Zato su i reči koje hejter koristi zajedljive prirode usmerene da neku pojavu ili osobu povredi, unizi i obezvredi. Hejteri obično imaju .

Kako hejt utiče na druge ljude?

Hejter je čovek koji brine isključivo o sebi - svojim potrebama, željama  i emocijama (u tom smislu, možemo reći da se hejter ponaša kao dete). Šireći negativnu energiju, hejter grubo zanemaruje emocije sagovornika. Posledično, to vodi ka tome da se druga osoba oseća jako loše jer je, nevoljno, primila negativnu energiju. Vrlo često sagovornik biva iznerviran, ljut i povređen tako da je hejter uspeo, svojim ponašanjem, da destabilizuje dotadašnje neutralno ili srećno emotivno stanje sagovornika.

Kako hejt utiče na same hejtere?

Drugi problem kod hejtera je to što oni, zaslepljeni sopstvenom patnjom, nervozom, razočarenjem i frustracijom, ne uspevaju da prepoznaju lepo, pozitivno i uspešno u nekome/nečemu. Njihov pogled na svet je takav da času vide polupraznom a ne polupunom. Samim tim, njima je mnogo teže da izađu iz spirale negativne energije i ne mogu da promene način na koji razmišljaju.

"Ok, to sam i sam/a manje/više znao/la. Što mi to govoriš?"

Govorim iz razloga što hejt govori više o hejteru nego o predmetu hejta. Razmislite o tome pre nego što sledeći put ostavite neki komentar. Ono što je možda još bitnije je da potrebu za hejtom prepoznate i kod sebe jer hejt signal da u nama postoji neki dublji lični konflikt i nezadovoljstvo.

Istovremeno, ako niste znali, sada barem znate šta leži iza hejta. Znaćete kako da prepoznate hejt pa samim tim i znati koje osobe da izbegavate.

Sviđa ti se tekst? Podeli ga sa onima koje voliš!

Ko je Predrag Popović?

Moderni don Kihot. Zalaže se da pamet, sposobnost, kreativnost i društveni aktivizam budu mainstream. Bloguje o ovim temama.
Optimista.
Piše. Stvara. U stvari, izmišlja. Priče, uglavnom, u kojima misli, snove i ideje pretvara u reči.

0 komentar(a):

Post a Comment