5 jezika čije vreme tek dolazi - Deo I

Koji jezici će se pridružiti spisku svetskih jezika pored engleskog, francuskog, nemačkog i španskog?

Nekada su učeni ljudi morali poznavati i govoriti latinski. U jednom trenutku, latinski se povlači sa trona neprikosnovenog jezika i zamenjuje ga francuski koji, zahvaljujući Napoleonu, postaje diplomatski jezik. Stotinak godina kasnije, presudno učešće Sjedinjenih Američkih Država u Prvom svetskom ratu dovelo je do toga da engleski preuzme ulogu jezika bez koga se međunarodna komunikacija ne može zamisliti.

Vremena se menjaju. Prisustvujemo li rađanju novih svetskih jezika koji će zameniti engleski?

Ovog puta povezujemo dve priče koje na prvi pogled možda nisu previše povezane - strani jezici i međunarodna ekonomija. Pokušaćemo da odgonetnemo koji su to jezici na koje moramo obratiti pažnju u narednom periodu.

Pošto povezujemo ekonomiju i strane jezike, rangiranje ćemo vršiti prema najvažnijem ekonomskom parametru - bruto društvenom proizvodu (iliti ekonomskoj snazi pojednostavljeno); a ne prema broju ljudi koji govore konkretan jezik kao svoj maternji.

Krećemo sa odbrojavanjem... Spremni? :)

5. "Ešekek mek prezerek. Kaldrma taldrma, op trt zort."

Govorio je Jovanča Micić svojoj "ženi" Turkinji na svom "Putu oko sveta".


Hajde sad ozbiljno! Prema prošlogodišnjim procenama MMF-a, Turska je 17. ekonomija sveta. Sasvim je logično što je ova država čak četiri puta konkurisala da bude domaćin Olimpijskih igara (2000., 2004., 2008., 2012.). Iako joj do sada nije pošlo za rukom da osvoji sportski svet, privreda Turske je dosta jaka da organizaciju ovakvog događaja izdrži na svojim plećima.

Zahvaljujući svom strateškom položaju, brojnim istorijskim nalazištima, istoriji i kulturi, Turska je postala posećena i zanimljiva turistička destinacija. Upravo zbog toga, pre izvesnog vremena najavljena je izgradnja još dva međunarodna aerodroma u blizini Istanbula (sa evropske strane).

Na međunarodnom planu, Turska je opet postala regionalna sila i jedna je od najjačih saveznica Vašingtona. Upravo zato je 2009. godine predsednik SAD-a Barak Obama posetio Ankaru i govorio pred poslanicima Velike narodne skupštine Turske u Ankari..


Ne propustite ni jedan tekst! Pratite blog putem e-maila.


Strani jezici, analiza društva i obrazovanje su samo neke od teme ovog bloga. Pratite bloga putem e-maila sasvim besplatno i podržite ovakve i slične tekstove.


Turske ambicije se ne završavaju tu već idu dalje. Svedoci smo da je u poslednjih nekoliko godina širom Balkana počelo emitovanje brojnih turskih serija. Zahvaljujući njima, interesovanje ljudi na Balkanu za turskim jezikom je dosta poraslo. Sve je više škola stranih jezika koje organizuju kurseve ovog jezika.

Zanimljiva informacija: Da li znate da Turska planira da napravi pandan Evroviziji? Da, ta mafinestacija bi se zvala Turkovizija i treba da okupi sve one države koje su nastale na teritoriji nekadašnjeg Otomanskog carstva

4. Arapski jezik

Arapski jezik je službeni jezik preko desetine država. Među njima su Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt. Drugim rečima, države prebogate naftom čiji su stanovnici o ekonomskoj krizi čuli samo preko medija..

Sav novac koji su ove države dobijale od nafte koristile su pametne svrhe. Znajući da izvori nafte neće trajati večno (štaviše, negde sam pročitao da im je preostalo rezervi nafte za još oko 50-ak godina eksploatacije), ove države stavljaju akcenat na razvoj turizma a svoje gradove pretvaraju u finansijske i tehnološke centre sveta. Ko još nije čuo za najvišu zgradu na svetu Budž Kalifa u Dubaiju (U.A.E.), ljudskom rukom stvorena ostrva u obliku palme u Dubaiju, hotel Burj al-Arab, Qatar Airways, Mubadalu...

Arapski jezik postavio je "sebi" misiju da proširi svoj uticaj. A kako to drugačije učiniti ako ne putem medija? Zato je Katar pokrenuo sopstvenu televiziju koja treba da bude pandan CNN-u i BBC News-u. Ime tog kanala je Al Jazeera čiji regionalni program možemo pratiti putem Al Jazeera Balkans.

Ako se odlučite za ovaj jezik, prednost će biti broj ljudi koji govori ovim jezikom (oko 290 miliona prema procenama iz 2010. godine). Problem koji možete imati ovde je pre svega pismo koje je dosta komplikovanije od našeg. Sledeći problem je što je način pisanja potpuno drugačiji od našeg jer se arapski jezik piše s desna na levo a ne s leva na desno kao što je to slučaj sa većinom jezika. Još jedan problem je to što postoji puno regionalnih dijalekata što je i logično obzirom da se ovaj jezik koristi na prostiru od Atlantskog okeana do Persijskog zaliva.

Zanimljiva informacija: Arapsko pismo je dosta specifično jer se ono piše na jedna način kada je slovo na početku reči, drugačije kada je u sredini odn. na kraju.

Sa odbrojavanjem zastajemo za sad. Pridružite mi se opet za koji dan i videćete koji su to jezici budućnosti...

U međuvremenu, možete nam javiti da li učite neki od ovih jezika, kakva su vaša iskustva i tome slično. 

Sviđa vam se tekst? Zašto ga ne biste podelili sa svojim prijateljima na društvenim mrežama?

Serijal o jezicima budućnosti

Ali, to nije sve! Pročitajte koji su to jezici zauzeli prva tri mesta.

Sviđa ti se tekst? Podeli ga sa onima koje voliš!

Ko je Predrag Popović?

Moderni don Kihot. Zalaže se da pamet, sposobnost, kreativnost i društveni aktivizam budu mainstream. Bloguje o ovim temama.
Optimista.
Piše. Stvara. U stvari, izmišlja. Priče, uglavnom, u kojima misli, snove i ideje pretvara u reči.

2 komentar(a):

  1. Interestantno ... mada pričao sam skoro sa profesorkom Nemačkog i Francuskog jezika kod koje idem na časove o razlozima preovladavanja engleskog jezika. Ukratko, lako je moglo da se desi, da to bude i francuski, pa čak i nemački, ali više su okolnosti posle II svetskog rata uticale da bude baš engleski. Sve u svemu jako interestantan tekst.

    ReplyDelete
    Replies
    1. Zdravo Branislave,

      I ja sam čuo za istu priču - nedostajao je samo jedan glas da nemački postane maternji jezik Sjedinjenih Država. I ja sam lično bio iznenađen tom pričom tim pre što, koliko sam čitao istoriju, nije bilo baš puno naseljenika iz Nemačke i njenih mini-država (sadašnjih pokrajina). Onda sam pročešljao net i našao jednu stranicu koja baš govori o tome:
      http://german.about.com/library/weekly/aa010820a.htm

      Koliko sam ja shvatio, i Prvi a naročito Drugi svetski rat je doprineo tome da SAD postanu svetska velesila te da engleski dobije primat koji sada ima. Mada, ako pogledamo istoriju, videćemo da je engleska imperijalna vlast stvorila preduslove za to da engleski postane jezik sa ovakvom dominacijom.

      Za kraj, drago mi je da ti se sviđa test. :)

      Pozdrav,
      P.

      Delete